SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 117
Olivera Vuković
Disocijativni
(konverzivni) poremecaji
hustera (gr.) ὑστέρα - materica
Šta je histerija?
Sinonim za disocijativne/konverzivne - LAICI... fosil oboljenje - poremećaj duge istorije
poremećaj koji se javlja kod žena: 1900. god pre n. ere (Egipat) do 17. veka
Drevni Egipat
“Histerično” slepilo
Sipali ekstrakt staklastog tela oka
svinje u uho pacijenta & dva puta
izgovarali magične reči...
1900 god. pr. nove ere
Hipokrat (c. 460-377 pre N.E.), Platon (c. 429-347 pre N.E.), Galen (c. 429-
347 pre N.E.) ...srednji vek (Avgustin – ops.demonima)
Antičko doba
17.vek VEŠTICE IZ SALEMA ... 19. vek početak sistematskog proučavanja poremećaja (organogeneza vs. psihogeneza)
Masovne histerične manifestacije
Mučenje zabijanjem klina
Viktorijansko doba
 Lekari su trvdili da1/4 žena
boluje od histerije (1859)
 Jedan lekar je na 75 strana
naveo moguce simptome
histerije, naglašavajuci da lista
nije kompletna!
 Oblici lečenja: hidroterapja, kupke, masaža vodom
 Kellina Wilkinson izumela je električni vibrator (1880) za lečenje
“kongestije genitalija” i “ženske histerije”
Viktorijansko doba
Viktorijansko doba
11. septembar
1793.
Azil Bisetr (La Bicêtre), Pariz
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
 Neuropatolog, rodonačelnik neurologije
 Najpoznatiji lekar svog vremena
 Harizmatična ličnost
 ‘Napoleon Neuroza’
 450/116 o Hy! Status bolesti.
 Šarkoova bolest (“Šarko”!)
 Heredo-degenerativna (psy/tel trauma)
 Neuro-anatosmki put?!
Freud Museum, London
Jean-Martin Charcot
„Velika histerija“
Klinička slika ~ predstavi laika:
bacakanje, pokreti slični
koitalnim, grč celog tela ili
ruke, neosetljivost na bol
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Šarkoove histerogene tačke 03-10-1880.
Kompresor ovarijuma
koji je konstruisao Šarko
07-02-1888.
11
6
Harizmatična ličnost... Lekcije/Demonstracije... Klijentela ...
“Kraljica histerije” - Blanche (Marie) Wittman
André Brouillet, “Une Leçon Clinique à la Salpetrière,” 1887
Blanshe je prvi put došla u Salpetriere kada je imala 16. god. (1878). Šokantne kataplektičke, letargične i
somnabulne manifestacije poznate medicinskoj javnosti širom Evrope.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Pjer Žane, 1886./ 89.
 Ispitivao “egzotične fenomene”- somnabulizam, fuge, amnezije
 Neurotski simptomi - dezintegracija mentalnih f-ja, afektivne inhibicije i
poremećaja volje
 Histerija - oboljenje sinteze licnosti, sužavanje područja „Ja“ i tendenija ka
disocijaciji i nezavisnom funkcionisanju njenih sistema
 Delimično sniženje psihičke tenzije dovodi do disocijacije, iščezavanja iz svesti;
će koja funkcija biti „disocirana“ zavisi od njene aktivnosti u trenutku aktuelne
situacije i emocije specifične za odredjenu ličnost.... ‘revival’ 80-ih!
 “Da bi se zaborvila prošlost, neophodno je promeniti ponašanje u sadašnjosti”
PJER ZANE SIGMUND FROJD
Psiholoska analiza Psihoanaliza
psiholoski sistem kompleks
restrikcija svesti potiskivanje
psiholoska disocijacija konverzija
Prve konkurentske teorije
Oktobar 1885 - Februar 1886.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Frojd o Žaneu
Psihoanaliza
 Pacijentkinja Berta Papenhajm - “Anna O.”
(decembar 1880. - jun 1882.)
 Razvoj teorije neuroza i otkriće kataraktickog metoda
(hipnoze)
 Verbalizacija neiskazanih emocija, ‘takling cure’ -
lečenje razgovorom, ‘chimny sweping’ - čišćenje
odžaka
 Istorija konverzivne neuroze predstavlja istoriju psihoanalize i rada Frojda
 Prva otkrića PA vezana za pacijentkinju koju je u početku lečio Jozef Brojer
Psihogeni kašalj...
Konverzivni simptomi:
nemogućnost govora maternjeg
jezika, nemogućnost gutanja,
pijenja vode, slabost, nesvestica,
strahovi, povremene pareze GE,
anestezije i sl., u hipnagognom
stanju obično je videla zmije kako
se kreću oko nje i njeni pristu su
se znali kretati kao zmija
Psihoanaliza
 ‘Psihički mehanizmi histeričnih fenomena’ (Brojer i
Frojd, 1893.)
 ’Studija o histeriji’ (Brojer i Frojd. 1895.) - Osoba sa
histerijom boluje od uspomena
 Topografska teorija –doživljaji traumatskog
karaktera seksualne prirode
 Konverzija - reflektuje potisnute nesvesne
intrapsihičke konflikte
 Burna reagovanja stručne javnosti!
 Revizija - tripartitni, strukturalni model, ‘Ego i Id’, 1923.
 Fiksacija na Edipalnoj fazi - Ego ‘koristi’ potiskivanje, a libido se
konvertuje u telesne simptome (neprihvatljivi instinktivni impulsi IZ
falusno-edipalnog nivoa)
 Dominantni m.o. - potiskivanje, sledi regresija na pregenitalni stadijum
razvoja libida zbog čega pacijent deluje infantilno i emotivno nezrelo &
uporedo se afekat prevodi u telesni simptom - konverzija
 Prisilna neuroza - regresija u funkciji potiskivanja vs. histerija - regresija
služi povratku potisnutog i obrazovanju simptoma
Psihoanaliza
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Da li histerija postoji danas?
“Lectures on the Diseases of the Nervous System”, Jean-Martin Charcot
Histerija je promenila “lokal”
Pitanje fenomenološke ekspresije - kod koga se javlja i da li su to K&D poremećaji?
Preokreti u dijagnostici
 DSM-I, 1952 Psihoneurotski poremecaji
– konverzivna reakcija
 DSM-II, 1968 Histericna neuroza
– konverzivni i disocijativni tip
 DSM-III, 1980
– Konverzivni poremecaj (podtip
somatoformnih)
– Disocijativni poremecaji
 DSM-IV, 1992
– Konverzivni poremecaj 300.11
– Disocijativni poremecaji
 ICD-8 300.1 Histericna neuroza
 ICD-9 Histericna neuroza
 konverzivna i disocijativna forma
poremecaja
 ICD-10 Disocijativni (konverzivni)
poremecaj
KOMPARATIVNA NOZOLOGIJA – status poremecaja
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Ovakvo klasifikaciono razdvajanje disocijativnih i konverzivnih poremećaja je kategorijalna
greška! Posmatrano izkognitivističke perspektive, disocijatini i konverzivni poremećaji imaju
mnogo više zajedičkog, nego što konverzivni poremećaji imaju sa somatoformnim.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Disocijativni i konverzivni
poremećaji
 Zajednicka karakteristika je parcijalni ili potpuni gubitak normalne integracije
između: neposrednih sećanja, sećanja proslih događaja, svesnosti identiteta i
kontrole pokreta tela
 Konverzivni i disoijativni poremecaji su poremecaji NESVESNOG, nisu pod
voljnom kontrolom, za razliku od simulacije i agravacije.
 Diferencijacija konverzivni simptomi obuhvataju motorne (voljne) i senzitivne
funkcije, dok disocijativni simptomi zahvataju predominantno pamćenje i
identitet
KONVERZIVNI
POREMECAJI
Definicija
 Prisustvo jednog ili više (pseudo)neuroloških simptoma koji se ne
mogu objasniti poznatim neurološkim ili bilo kojim drugim telesnim
oboljenjem
 Psihološki faktori su udruženi sa početkom poremećaja ili njegovom
egzarcerbacijom
Termin konverzija podrazumeva da neprijatan afekat, izazvan
problemima i konfliktima koje pacijent nije u stanju da resi na neki
način, transformiše u simptome (ICD-10, 1992)
Termini koji su u
aktuelnoj upotrebi
 Histerija
 Funkcionalni (simptomi)
 Disocijativni (neurološki
simptomi)
 Konverzivni (poremećaj)
 Psihogeni (neurološki
simptomi)
 Neorganski (neurološki
simptomi)
 Medicinski neobjašnjivi
(neurološki simptomi)
Epidemiologija
 Incidenca – 5-12/ 100,000
 Prevalenca – 50/100,000
 Pol: 2x češći kod (l > d) – najčešće se javlja kod mladih žena!
 SES: ruralne sredine, niži obrazovni nivo i niži socio-ekonomski standard
 Početak: retko pre 10 i posle 35-e (opisan slučaj u 9-oj deceniji)
Komorbiditet – somatizacioni, afektivni, anksiozni poremecaji i PL: pasivno-zavisni
(9 do 40%), histrionični (5 do 21%) i antisocijalni (muškarci); 25 do 50% pacijenata
ima neki somatski ili neurološki poremećaj
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
 Čuveno bojno polje pristalica psiholoških i fizioloških tumačenja (David i
Halligan, 2000).
 Filozofska zagonetka - kako psihološki faktori dovode do dugotrajnih motornih,
senzornih ili kognitivnih posledica za koju osoba tvrdi da nema svest o njima
 Kognitivna psihologija - progres istraživanja implicitne i eksplicitne kognicije,
proučavanje mehanizama disocijacije svesnosti i dokazima potrkepljenim
funkcionialnim tehnikama vizualizacije voljne namere...
 U osnovi ovog poremećaja leži psihološki mehanizam konverzije.... Kako dolazi
do konverzije? Više tumačenja.
Teorije o nastanku
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Neurobiološka tumačenja
 U konverzivnom poremećaju CT, NMR, EEG, senzorni EP b.o.
 Slater (1965) ~ 50% sa dg. histerije razvije jasne znake neurološkog
poremećaja 10 godina nakon postavljanja dijagnoze, što je nedavno
ponovo potvrđeno (Crimlisk, 1998).
 Dijagnoza konverzivnog poremećaja ne isključuje neruološka
oboljenja i vice versa ŠTA TO ZNAČI?
Neurobiološka tumačenja
 Ludwig (1979) – selektivna kortikofugalna inhibicija aferentne
stimulacije usled čega su pojedine somatske funkcije van domašaja
svesti
 Flor-Henry i sar. (1981) – kod hy. pacijenata je izraženiji poremećaj
dominantne (leve) hemisfere što se manifestuje suptilnom verbalnom
nepreciznošću, afektivnom inkongruentnošću i defektom u obradi
somatosenzornih informacija
Neurobiologija
 Predsvesna obrada stimulusa: amigdala-
hipokampus, insularni, orbitalni i cingularni
korteks integrišu opažaje, aktuelni emocionalni
doživljaj i pamćenje
 Desna hemisfera – pažnja prema intra- i
ekstrapersonalnom prostoru, telesnoj shemi,
identitetu
 Ostećenje – anozognozija, neglekt i ‘La belle
indifference’
Limbički sistem: soba u kući nesvesnog
Kako nastaje svesni doživljaj?
Lat. OFC kontrolni centar koordinira f-je thalamusa, amigdala, cortex-a SUPRESIJA “stop” nagrade
Medijalni OFC i hipolampus procena ispravnosti situacije
Svesnost doživljaja
Meta funkcije
Anteriorni cingularni korteks
 Anteriorni cingularni korteks je neuralna struktura medijalnog PFC-a,
uključena u egzekutivnu kontrolu ponašanja, deli se na:
- Kaudalni deo (dorzalni): obrada kognitivnih informacija - organizacija pažnje,
radne memorije
- Rostralni deo (pregenualni): obr. afektivnih informacija - svest o emocionalnom
dozivljaju (metaemocije) i emocionalna pažnja
 Značaj - Žane ukazao da u osnovi konverzivnog poremećaja leži
deficit selektivne pažnje prema patološkom simptomu
Anteriorni cingularni korteks
Bush et al. Trends Cogn Sci. 2000.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Pionirski radovi
Marshall i sar. (1997)
Aktivacija desnostranog, VMPFC, ACC i OFC
Spence i sar. (2000), Lancet
 Levostr. motorna hy. paraliza
 ↑ Aktivnost desnog anteriornog PFC
(zeleno, BA 10)
 ↓ Aktivnost levog DLPFC (crveno BA
9/46)
 Očuvana je primarna percepcija, ali je
usled poremećaja na nivou ACC, OFC
i limbičkih regija narušena modulacija
senzornog i motornog planiranja
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
Konverzija, simulacija i
hipnoza
Alteracija konektiviteta
Prekuneus
senzorne predstave
i sećanja
VMPFC
afektivna značajnost
afektivna memorija
IMAGINARNI SELF EMOCIONALNI SELF
Klinička slika
 Telesni simptomi
– motorni
– senzorni
– senzitivni
– vazo-motorni poremecaji
 Ponasanje
– la belle indiference lepa ravnodusnost - paradoksalna tolerancija simptoma, nedostatak zabrinutosti
zbog simptoma, tzv. blaženi osmeh Monalize (PA, neurobiol.) TERMIN uveo Frojd pri opisu ‘Elizabeth
von R’
– teatralnost – crta karaktera; interesantna u kombinaciji sa prethodnim
– sugestibilnost – tzv. intelektualna naivnost
 Dobit od bolesti – primarna, sekundarna i tercijerna
 Emocionalne krize, pseudosinkope, nervne krize, tetanimorfne krize, epipeltiformne
krize, pseudoneurološke konvulzije
 Počinje afektivnim predznacima - gušenjem, čulnim iluzijama, zatim se javlja
epileptiformna kriza praćena opistotonusom („arc de cerc“) uz snažan emocionalni
naboj, dramsku ekspresiju u stanju polusvesti.
 Napadi su atipični i bizarni, ali su pokreti svrsishodni.
 Svest je obično očuvana.
 Tokom napada bolesnik može da govori čitave rečenice i monologe. To su obično
razgovori sa svecima ili uzvici i doživljaji zamišljenog juriša na neprijatelja. Po pravilu
sadržaj ne ide na uštrb bolesika. Traje oko pola sata. Mada se krize mogu ponavljati u
serijama. (Šarko)
 Danas se vidjaju blaže krize.
Veliki histerični napad
Danas?
1941 French hypnotism manual
Woman mimic Charcot's famous photos or drawings of hysterical patients
Konverzivna anestezija
Disocijativni poremecaji 2014 dec.
La belle indiference
 Nema je u Šarkoovim prevedenim lekcijama
 Termin upotrebio Frojd u opisu ‘Elizabeth von R’ u Studiji o histeriji - pojavljuje se
predominantno u psihoanalitičkoj literaturi
 Paradoksalna tolerancija simptoma - blaženi osmeh Monalize i pored teških telesnih
simptoma
 Psihodinamsko objašnjenje: primarni konflikt razrešen konverzijom u telesni simptom, osoba
je zadovoljna, što se manifestuje verbalnim izrazom lica.
 DSM–IV, ICD–10 - na listi „udruženih deskriptivnih karakteristika“ u opisu disocijativnih
poremećaja, motorni tip.
 Nije stalna, niti je patognomoničan znak histerije
 Značenje la belle indifférence - kontroverzno
La belle indiference
 21% (0–54%) kod 356
pacijenata sa konverzivnim
simptomima
 29% (0–60%) kod 157
pacijenata sa organskim
poremećajem
Teatralnost i sugestibilnost
 Primarna dobit: nesvesna, u cilju razrešenja konflikta - telesni
simptom predstavlja način da se zakoči borba sa neprihvatljivim
impulsom, da se prevenira probijanj impulsa u svesno ili da se
aranžira nesvesni kompromis sa unutrašnjim konfliktom
 Sekundarna dobit: javlja se kada se bolest ispoljila a kasnije
postaje deo i razlog održavanja bolesti jer obezbeđuje veću
brigu okoline, izbegavanje od izvesnih obaveza i odgovornosti -,
pacijent kontroliše ponašanje osoba iz okruženja i manipuliše
njima (otežava lečenje)
 Tercijarna dobit: materijalna, svesna
Dobit od bolesti
Klinički oblici
F44.2 Disocijativni stupor
F44.4 Disocijanitvi motorni poremećaj
F44.5 Disocijativne konvulzije
F44.6 Disocijativna anestezija i senzorni gubitak
F44.7 Mešoviti disocijativni (konverzivni) poremećaj
NAPOMENA: procitati ICD-10
Tok i prognoza
Zakon kolebanja, ponekad duge i spontante remisije
50 do 90% kratkotrajno, 25% relaps
Bolja prognoza Lošija prognoza
Javljanje u starijoj životnoj dobi Kod fizioloških formi
Nagli početak Komorbidni PL, npr. histrionski
Izazvana nekim spoljašnjim stresom (lako
identifikovan događaj)
Fiksirani simptomi
Jednostavnije forme (npr. afonija, monoplegija i
dr.)
Konverzivni simptom jedini „izlaz“ iz realne
situacije
Dobra premorbidna struktura
Bez komorbiditeta (psihijatrijskog, somatskog)
Diferencijalna dijagnoza
SIMULACIJA KONVERZJA (stvarni poremecaj)
svesno, voljno i namerno stvaranje simptoma od strane
osobe koja dobro zna da je stvaranje simptoma hotimicno
simptomi su rezultat nesvesnih mehanizama
zeli da se prikaze bolesnim, birajuci simptome onako kako
sam zamislja da ta bolest izgleda
histericar zeli da bude bolestan
„nece da moze“ „ne moze da hoce“
nastoji da po svaku cenu, svojom mimikom, grimasiranje i
gestovima pokaze kako je stvarno bolestan, u najmanju ruku
pogorsavajuci svoje simptome
pri najtezim simptomima ostaje ravnodusan - la belle
indiference
ne prihvata sugestiju i lekarska ubedjenja radi “ozdravljenja”
trazi lekarsku pomoc, kako bi se oslobodio svojih simptoma i
pokazuje spremnost da saradjuje ukoliko je to u “domenu
svesnog dela njegove psihe2
Francuska psihijatrija, zaslužna za prve detaljne opise hy,
isticala je da ovaj poremecaj često oponaša sve bolesti - „velika lazljivica“
KONVERZIVNI POREMECAJI SOMATIZACIONI POREMECAJI
neuroloski simptomi, mada psihogeno povracanje i
pseudocieza se takodje svrstavaju u ovu grupu
simptomi gastrointestinalnog, genitourinarnog,
kardiolulmonarnog sistema
obuhvata jedan sistem postoje mnogobrojne zalbe
la belle indifference dramaticno ponasanje
nastaje naglo javlja se postepeno
reaguju, makar privremeno na hipnoticku sugestiju ili
infuzije barbiturata
ne reaguju na hipnoticku sugestiju, niti na infuziju
barbiturata
obicno se spontano povlace perzistiraju uporkos dugotrajnom lecenju
ukoliko se ponovo jave, simptomi su nalik onim iz
prethodne epizode
ukoliko se ponovo jave, simptomi mogu da budu
razliciti u odnosu na one iz prethodne epizode
Diferencijalna dijagnoza
Lečenje
Do današnjih dana lečenje se ne zasniva na razumevanju
patofiziologije konverzivnog poremećaja.
Modaliteti tretmana:
 PSIHOTERAPIJA
 HIPNOZA
 FARMAKOTERAPIJA
 TRANSKRANIJALNA MAGNETNA STIMULACIJA
 PSIHOTERAPIJA
– KBT: postepeno izlaganje situacijama koje pacijent izbegava ili su zastrašujuće za njega (otvorena
studija KBT ukazuje na redukciju učestalosti neepileptičkih konvulzija i poboljšanje psihosocijalnog
funkcionisanja)
– psihodinamska psihoterapija: analiza uloge traume, teškoće paciienta da se suoči sa intrapsihičkim
konfliktom i anksioznoscu,... zreliji m.o.
– grupna psihoterapija - psihoedukacija
 FARMAKOTERAPIJA
– nedovoljno istrazivanja, lecenje komorbiditeta
– SSRI – delimično poboljsanje
– sertralin u th. neepileptičnih konvulzija (studija) male doze atipičnih antipsihotika - nema kontrolisanih
studija
– antiepileptici deluju kao stabilizatori raspoloženja
 TRANSKRANIJALNA MAGNETNA STIMULACIJA refrak. paraliza
Farmakoterapija
Hiponoza
Kod zdrave osobe, postoji jedinstven doživljaj selfa,
odnosno identiteta i integriteta. Jedinstven doživljaj selfa
podrazumeva sinhrono i jedinstveno
funkcionisanje mišljenja, emocija i ponašanja.
DISOCIJATIVNI
POREMECAJI
Definicija
 Ključni poremećaj je defekt mentalne integracije - delovi Ega su
rascepljeni i razdvojeni od glavnog protoka svesnog - pacijent ima
utisak nerealnosti ili dozivljaj da se nesto cudno dogadja
 Ovde ne postoji više od jedne ličnosti, već manje od jedne ličnosti
 Delimični ili potpuni gubitak integracije između sećanja na prošle
događaje (po pravilu traumatske), svesnosti o sopstvenom identitetu i
kontrole pokreta tela
Disocijacija
 Star koncept - više od 100 godina, od izuzetnog kliničkog značaja.
 Disocijacija je akt odvajanja nekog psiholoskog sadrzaja od svesti, pri čemu
može biti prosto od buke i preterane vizuelne stimulacije svakodnevnog života
(karakteristične za savremeno doba)
 Savremene definicije - prekidi ili izmene u oblasti pažnje, percepcije, pamćenja i
identiteta
 Različite upotrebe termina disocijacije (Cardena, 1994)
- nepovezani ili polu-nezavisni nesvesni mentalni sistem, nedostatak integracije
međ mentalnim sistemima
- forma psiholoskog odvajanja selfa od okruzenja, izmenjeno stanje svesnosti
ambijentnog okruzenja
- odbrambeni mehanizam
 Disocijacija vs. asocijacija
- gubitak ili nedostatak asocijacije ili veze imeđu određenih psiholoskih sadržaja
- semantička “otvorenost” termina koja ga cini previse sveobuhvatnim
 Ova podela pokazala se kao obećavajuća i uverljiva, a masa novih
nalaza konvergira u pravcu ove dihotomije, za koju postoje predlozi da
se označi kao „kompartmentalizacija“ vs. „detachment“
Disocijacija
 Kompartmentalizacija: strukturalna disocijacija unutar ličnosti -
odvajanje seta misli ili aktivnosti od svesti kako bi se izbegli konflikti
koji bi ovi sadržaji proizveli kada bi bili svesno doživljeni. Ovi
kompartmentalizovani procesi, infomracije i funkcije, nastavljaju da
deluju i utiču na emocije, kogniciju i ponašanje
 Detachment: disocijacija od spoljašnjeg okruženja, tj. subjektivno
iskustvo izmenjenog stanja svesti sa karakterističnim odsustvom,
zaravnjenjem afekta
Kompartmentalizacija vs.
detachment
Kompartmentalizacija vs.
detachment
 Kompartmentalizacija: disocijacija unutar ličnosti. Kliničke
manifestacije: disocijativna amnezija i konverzivni
simptomi, somatoformna disocijacija
 Detachment: disocijacija od spoljašnjeg okruženja -
manifestuje se u vidu derealizacije, depresonalizacije, tj.
out-of-body iskustva
 Splitting: paralelno, nezavisno jedno od drugog, prisustvo mentalnih
sadržaja koja se koriste kao odbrana od neprijatnih afekata; razlikuju
se po vrsti (prirodi) Ego-funkcija koje zahvataju: spliting dovodi do
poremećaja tolerancija anksioznosti i kontrole impulsa, a disocijacija
remeti funkcije pamćenja i svesti
 Potiskivanje: karakterise „horizontalno“ odvajanje, dok kod
disocijacije postoji „vertikalno“ odvajanje, tako da mentalni sadrzaji
egzistiraju paralelno u pojedinim delovima svesti (u disocijativnim
stanjima kontradiktorne reprezentacije selfa, nalaze se u razlicitim
„odeljcima“ svesti i često su u konfliktu jedan sa drugim)
Disocijacija - splitting - potiskivanje
Disocijativni kontinuum
Savremen koncept – disocijacija nije uvek patološki fenomen, već postoji
tzv. „disocijativni kontinuum“
Disocijativno iskustvo i
poremećaj
Distribucija DES skora
u opstoj populaciji
cut-off
Dissociative Experiences Scale
(DES)Dihotomija patološka vs nepatološka
disocijacija - značajne implikacije za
dijagnostiku disocijativnih poremećaja.
Disocijativni doživljaji postaju simptom
psihičkog poremecaja zavisno od
težine, trajanja, sociokulturnog konteksta,
stepena disfunkcije i stepena stresa koji
izazivaju, kao i udruženosti sa drugim
simptomima
Dissociative Experience Test
1. Suddenly realize you did not hear part or all of what someone just said to you
2. You realize you have forgotten what it is you are looking for
3. Talking aloud while you are alone
4. Look in mirror and not recognize yourself
5. Outside world fades while you are focused on…
6. Experience a feeling that you are beside yourself
7. Laughing aloud while alone for no apparent reason
8. So absorbed in thought/daydream it feels real
9. So absorbed in something that hrs feel like seconds
10. Finding yourself in a place without knowing how or why you are there
Poremećaji sa dis. komponentom
Pored toga što predstavlja osnovnu odliku, srž disocijativnih poremećaja,
disocijativni simptomi predstavljaju i dijagnostičke kriterijume za...
 Akutni stresni poremećaj
 Posttraumatski stresni poremećaj
 Granicni poremecaj lićnosti
 Somatoformni poremećaj
 Opsesivno-kompulsivni poremećaj
 Afektivni poremećaji
 Shizofrenija
 CRTE LIČNOSTI – depersonalizacija češća kod opsesivnih i introvertnih (prognoza)
Epidemiologija
 38% hospitalno lečenih (Robles García et al., 2006)
 29% ambulatno lečenih pacijenata (Foote et al. 2006)
 11% neklinički uzorak (Ross, 1991)
 Životna prevalenca medju psihijatrijskim pacijentima 27-44.5%
(Ross et al., 2002)
Nastanak poremećaja
 Traumatsko iskustvo – adaptivni i maladaptivni odgovor
 Istraživanja - istorija zlostavljanja i skorova na instrumentima disocijacije
pokazala se kao u najboljem slucaju umerena (<.45) u populaciji zdravih i
obolelih (DiTomasso i Routh, 1993; Zlotnick i sar., 1996)
 Patogena porodična sredina (DiTomasso i Routh, 1993)
 Disocijacija nije niti senzitivni, niti specifični indikator zlostavljanja u
detinjstvu, te disocijaciju ne treba operacionalizovati na osnovu ovako
ograničenog uzorka, već treba obuhvatiti i normalne individue sa i bez
istorije zlostavljanja
Klasifikacija
 DSM-IV: prekid u obično integrisanim funkcijama svesnosti,
memorije, identiteta ili percepcije okruženja
– organičena na psihicke funkcije
 ICD-X: delimičan ili potpuni gubitak normalne integracje između
pamćenja, prošlog, svesnosti identiteta i trenutnih senzacija i kontrole
telesnih pokreta
– uključuje dis. u oblasti senzornog i motornog sistema
Disocijativna
amnezija
NAJČEŠĆI u grupi DISOCIJATIVNIH poremećaja!
Definicija
SINONIMI: psihogeno nesecanje, psihogena amnezija
 Naglo nastala nesposobnost pamćenja za određeni
vremenski period koji obično uključuje važne nedavne
događaje i nije izazvan organskim faktorima
 Nesećanje je isuviše veliko da bi bilo objašnjeno običnom
zaboravnošću ili zamorom
Kliničke karakteristike
 Nesećanje za poslednjih sedam dana (80% slučajeva)
 Najčešće retrogradna
 Obim i kompletnost amnezije fluktuiraju iz dana u dan i između ispitivanja, ali postoji
„amnestičko jezgro“ koje ne može da se prizove sećanju u budnom stanju – vs.
demencija kod koje postoji temporalni gradijent
 Ne postoji poremećaj upamćivanja
 Način reagovanja: indiferentan, ređe je osoba uznemirena
 Gubitak pamćenja je epizodični a ne semantički
ORGANSKA ILI PSIHIČKA TRAUMA
VREME
proslost buducnost
stare
informacije
nove
informacije
retrogradna amn. anterogradna amn.
ARBITRARNI MOMENAT
Deklarativna (eksplicitna) Proceduralna (implicitna)
Semanticka
(činjenice)
Epizodicna
(događaji)
Strijatum
Motorni cortex
Cerebellum
Hipokampus,
Medijalni temporalni lobus, diencefalon
Priming
Neocortex
Emocionalni
odgovor
Amigdala
Skeletni
mišići
Cerebelum
Klasično
uslovljavanje
Motorne veštine
 Lokalizovana (parcijalna): događaji koji su se desili tokom specifičnog
vremenskog perioda posle traumatskog događaja
 Selektivna: nesposobnost sećanja događaja u određenom vremenskom
periodu
 Generalizovana: čitav zivot (fuge!), veoma je retka
 Kontinuirana: od događaja do sadašnjeg trenutka
 Sistematizovana: samo određene kategorije informacija (npr. sve
informacije o sebi i svojoj porodici), ali ne i druge
Kliničke karakteristike
 Početak: nagao i osoba je svesna da je izgubila pamćenje
 Trajanje: oporavak je obicno kompletan, mada poremećaj moze da
traje duže kada postoji sekundarna dobit od bolesti
 Kasnije epizode: potisnuto sećanje može da formira ‘nukleus’ u
nesvesnom oko kojeg se kasnije mogu razvijati nove amnesitčke
epizode
Tok
Teorije o nastanku
 Psihodinamsko tumačenje: disocijacija mehanizam odbrane u funkciji
razresenja aktuelnog konflikta; sekundarni m.o.: potiskivanje i negacija
 Bihevioralno i sociokulturno tumačenje: oblik naučenog ponašanja
 Kognitivna teorija: aktiviranje semantičkih sistema uverenja u cilju
sprečavanja da neprijatno, bolno sećanje prodre u svest
 Neurobiološka tumačenja
Nema strukturnih (NMR), postoje funkcionalne
alteracije (PET) CNS-a
Jong-Chul Yang et al., 2005
↑Aktivacija desne AM Temp-regije (amigdala) ... poremećaj kortiko-limbičke funkcije
emocionalna memorija ali izostaje aktivacija hipokampusa!
Poremecaj na nivou limbičkih struktura
Uloga stresa
 Poremećaj autobiografskog pamćenja - povećano oslobađanje
glukokortikoida i minrealokortikoida tokom stresne reakcije →
hipersenzibilizacija glukokortikoidnih i mineralokortikoidnih receptora
→ ∆ funkcionalnosti anteriornog temporalnog i orbitofrontalnog
korteksa, hipokampusa i amigdala
 Tokom prolongiranog stresa poremećaj regulacije genske ekspresije
ovih receptora i inhibicije neurotropnih faktora (npr., BDNF) dovodi do
morfoloskih promena navedenih struktura
 Vulnerabilne su limbičke strukture desne hemisfere - alteracija nivoa
opioida, NA, 5HT, NPY
 Stres direktno deluje na temporalni/diencefalicni sistem inhibirajući
autobiografske upamćene sadržaje (“retrieval”) čime doprinosi
poremećaju/gubitku ličnog identiteta
 Negativnom povratnom spregom na nivou tih sistema dolazi do
prigušivanja emocionalne reakcije koja se manifestuje u vidu
ravnodušnosti
Uloga stresa
Evaluacija
 Anamneza i heteroanamneza: podaci o traumi...
 Fizikalni pregled, laboratorijska i komplementarna ispitivanja
 Hipnoza
 Amobarbital-natrijum test – inf. titrirati do lake sedacije i lat.
nistagmusa, blage dizartrije. Intervju - podaci treba da obuhvate
sadašnje simptome, precipitirajuće faktore kao i psihijatrijsku anamnezu.
Dif. dg. u odnosu na organski poremećaj.
 Organska oboljenja
– postkontuziona amnezija
– epilepsija, postiktalna amnezija
– tranzitorna, globalna amnezija
– intoksikacije: alkohol, PAS i sl.
 Mentalni poremecaji
– drugi disocijativni poremecaji
– somnabulizam
– akutni stresni poremecaj, PTSP, somatoformni poremecaj
 Simulacija
Diferencijalna djagnoza
Organska amnezija Funkcionalna amnezija
Stresogeni dogadjaj Ne postoji Postoji
Uzroci CVI, lezije Traumatski dogadjaj
Autobiografsko pamcenje Blago poremeceno Tesko poremeceno
Identitet Ocuvan cesto narusen
Upamcivanje Tesko poremeceno Ocuvano
Svakodnevo
funksionisanje
Naruseno Ocuvano
Premorbidna
psihopatologija
Na nivou opste populacije cesta (pogotovo depresija)
Premorbidna licnost Zdrava Visoka prevalenca GPL
Diferencijalna djagnoza
Lečenje
 Intervju uz Na-amobarbital: pomaze pacijentu da se seti traumatskog
dogadjaja.
 Hipnoza: relaksacija i redukcija napetosti - u somnolentnom stanju,
kada je uklonjena mentalna inhibicija, pacijent se seti onoga sto je
zaboravio.
 Psihoterapija se preporucuje kada je ozivljeno izgubljeno secanje, sa
ciljem da se taj materijal inkorporira u pacijentovu licnost.
 Farmakoterapija: benzodiazepini ???
Disocijativna fuga
 Naglo, neplanirano odlaženje od
kuće, radnog mesta... uz preuzimanje
novog identiteta i gubitak sećanja za
raniji identitet
 Poremećaj se ne može objasniti
organskim oboljenjima ili oštećenjem
mozga
Nastanak
 Psihosocijalni faktori: ratovi, bračna, okupaciona ili
finansijska problematika
 Predisponirajući faktori: depresija, pokusaji suicida,
organska oboljenja (npr. epilepsija), zloupotreba PAS,
ranije povrede glave
 Predispozicija: poremecaj raspoloženja i neki poremećaji
ličnosti - borderline, histrionični ili shizoidni
 TRIJAS: fuga + amnezija + nov identitet
 Fuga - prividno svrsishodno putovanje tokom kojeg osoba brine o sebi
(ishrana, licna higijena i sl.), uspostavlja socijalne kontakte sa nepoznatim
osobama (kupovina karata, raspitivanje o pravcu kretanja, narucivanje jela i
sl.), takođe, ponašanje je naizgled normalno, pa okolina ne primećuje ništa
upadljivo, ništa što bi ukazivalo na poremećaj; ove osobe obično vode tih,
skroman život i ne rade ništa što bi na njih obratilo pažnju
Kliničke karakteristike
 Amnezija - tokom fuge osoba se ne seća čitavog prethodnog života i
obično je toga nesvesna, dok se nakon zavrsetka epizode to odnosi
na period fuge
 Preuzimanje novog identiteta - u nekim slučajevima, i to obično na
par dana, ponekad na duži vremenski period, do iznenađujućeg
nivoa potpunosti
 Udružene karakteristike: dezorijentacija, prekomerno korisćenje
alkohola
Kliničke karakteristike
 Obično traje više časova ili dana, a u retkim slučajevima
traje mesecima, kada osoba pređe i više od 1000km.
 Oporavak je spontan i nakon njega, osoba se ne seća
događaja za period fuge
 Izuzetno retko je tok bolesti rekurentan
Tok
 Organska oboljenja
– demencija ili delirijum
– postiktalna fuga
 Psihijatrijski poremecaji
– shizofrenija
– disocijativna amnezija
– disocijativni poremecaj identiteta
 Simulacija
Diferencijalna djagnoza
 Psihoterapijske intervencije, hipnoza, medikamenti, kao sto su Na-
amobarbital ili benzodiazepini.
 Cilj psihoterapije - inkorporacija nepovoljnih životnih događaja u
sopstveno iskustvo
 Th izbora je ekspresivno-suportativna dinamska psihoterapija
Abreagovanje uz integraciju traume u kohezivan self, koji je bio
fragmentisan traumatskim iskustvom
Lečenje
 Kompleksni poremećaj, opisao
nemacki psihijatar Ganzer
 Karakterišu ga približni odgovori,
obično udruženi sa disocijativnim
simptomima, često u okolnostima koji
ukazuju na psihogenu etiologiju
 DSM-IV - u okviru disocijativnih
poremećaja NOS
Ganzerov sindrom
Sigbert Josef Maria Ganser
(Januar 24, 1853 – Januar 4, 1931)
 Ne može tačno da odgovori na najjednostavnija pitanja, a
po načinu odgovora vidi da pitanje razume, npr. “koliko
petao ima nogu?”- ”tri”
 Na vecinu pitanja, odgovara “ne znam”ili daje odgovore u
stranu
 Nije reč o simulaciji, več o nesvesnom odbrambenom
reagovanju, tzv. ‘nesvesna simulacija’
Kliničke karakteristike
Kliničke karakteristike
 Najčešće se sreće među muškim zatvorenicima
 Glavni predisponirajući faktor - težak oblik poremećaja
ličnosti
 Oporavak je iznenadan i postoji amnezija za epizodu
 Ganzerov sindrom neki klasifikuju u grupu umišljenih
poremećaja i tesko ga je razlučiti od simulacije
 Postojanje dve ili više ličnosti u jednoj osobi,
pri čemu je samo jedna evidentna u
određenom vremenskom periodu
 Sinonimi: visestruki poremecaj licnosti i
disocijativni poremecaj identiteta
Poremećaj u vidu
viseštruke ličnosti
Chris Sizemore (DID)
 Svaka ličnost je kompleksna i integrisana
 Jedna ličnost moze biti svesna druge ili joj ova svesnost
nedostaje
 Najčešći je oblik sa dve ličnosti
 Prva promena iz jedne ličnosti u drugu je nagla
Kliničke karakteristike
Videos of Howie
 Session #1
http://www.youtube.com/watch?v=P9RcFyAo
QTs&mode=related&search=
 Session #13
http://www.youtube.com/watch?v=m2uMhHD
e4Qs&mode=related&search=
 57% pacijenata sa disocijativnim poremećajem klasifikovani su kao
„atipični“ jer ne zadovoljavaju kriterijume za pojedinu dijagnostičku
kategoriju
 Unutrašnja razgraničenja dijagnostičke grupe „disocijativni
poremećaji“ nisu potvrđena
 Pojedine dijagnoze koje je čine skoro su monosimptomatske, a
disocijativni poremećaji se najređe pojavljuju u ovom čistom obliku
Disocijativni
poremećaji NOS
Umesto zaključka
Gucci’s Hysteria collection is all about subtle glamour.
$1,395.00

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt?

презентація до теми 2
презентація до теми 2презентація до теми 2
презентація до теми 2cdecit
 
Povrede, previjanje, imobilizacija
Povrede, previjanje, imobilizacijaPovrede, previjanje, imobilizacija
Povrede, previjanje, imobilizacijaAleksandra Cucić
 
Неврологія. Презентація №7.pptx
Неврологія. Презентація №7.pptxНеврологія. Презентація №7.pptx
Неврологія. Презентація №7.pptxssuserd6278d
 
Глікопептиди
ГлікопептидиГлікопептиди
ГлікопептидиEugene Shorikov
 
гіпотонічні післяпологові кровотечі
гіпотонічні післяпологові кровотечігіпотонічні післяпологові кровотечі
гіпотонічні післяпологові кровотечіagusya
 
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"AnaDjuricprof
 
Jednacine hemijskih reakcija
Jednacine hemijskih reakcijaJednacine hemijskih reakcija
Jednacine hemijskih reakcijasaculatac
 
ZNACAJ EMOCIJA ZA MENTALNO ZDRAVLJE
ZNACAJ EMOCIJA ZA MENTALNO ZDRAVLJEZNACAJ EMOCIJA ZA MENTALNO ZDRAVLJE
ZNACAJ EMOCIJA ZA MENTALNO ZDRAVLJEtolnik
 
4 organizmi su gradjeni od celija
4 organizmi su gradjeni od celija4 organizmi su gradjeni od celija
4 organizmi su gradjeni od celijappnjbiljana
 
Entropija i drugi princip termodinamike
Entropija i drugi princip termodinamikeEntropija i drugi princip termodinamike
Entropija i drugi princip termodinamikeMarina Dorocki
 
Acidobazna ravnoteza
Acidobazna ravnotezaAcidobazna ravnoteza
Acidobazna ravnotezaDjordjeIlic14
 
Atomski i maseni broj
Atomski i maseni brojAtomski i maseni broj
Atomski i maseni brojIvanaIvanovi5
 
Kinetika enzimskih reakcija_2014
Kinetika enzimskih reakcija_2014Kinetika enzimskih reakcija_2014
Kinetika enzimskih reakcija_2014Dama Kamelijama
 

Was ist angesagt? (20)

презентація до теми 2
презентація до теми 2презентація до теми 2
презентація до теми 2
 
Crtež ljudske figure
Crtež ljudske figureCrtež ljudske figure
Crtež ljudske figure
 
Povrede, previjanje, imobilizacija
Povrede, previjanje, imobilizacijaPovrede, previjanje, imobilizacija
Povrede, previjanje, imobilizacija
 
Неврологія. Презентація №7.pptx
Неврологія. Презентація №7.pptxНеврологія. Презентація №7.pptx
Неврологія. Презентація №7.pptx
 
Глікопептиди
ГлікопептидиГлікопептиди
Глікопептиди
 
PraskoviFFs
PraskoviFFsPraskoviFFs
PraskoviFFs
 
гіпотонічні післяпологові кровотечі
гіпотонічні післяпологові кровотечігіпотонічні післяпологові кровотечі
гіпотонічні післяпологові кровотечі
 
Crtez ljudske figure
Crtez ljudske figureCrtez ljudske figure
Crtez ljudske figure
 
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"
Vladislav Petković Dis- analiza pesama "Nirvana" i "Možda spava"
 
Pravo pojam-dr.norme
Pravo  pojam-dr.normePravo  pojam-dr.norme
Pravo pojam-dr.norme
 
Jednacine hemijskih reakcija
Jednacine hemijskih reakcijaJednacine hemijskih reakcija
Jednacine hemijskih reakcija
 
ZNACAJ EMOCIJA ZA MENTALNO ZDRAVLJE
ZNACAJ EMOCIJA ZA MENTALNO ZDRAVLJEZNACAJ EMOCIJA ZA MENTALNO ZDRAVLJE
ZNACAJ EMOCIJA ZA MENTALNO ZDRAVLJE
 
4 organizmi su gradjeni od celija
4 organizmi su gradjeni od celija4 organizmi su gradjeni od celija
4 organizmi su gradjeni od celija
 
Entropija i drugi princip termodinamike
Entropija i drugi princip termodinamikeEntropija i drugi princip termodinamike
Entropija i drugi princip termodinamike
 
Acidobazna ravnoteza
Acidobazna ravnotezaAcidobazna ravnoteza
Acidobazna ravnoteza
 
Stres
StresStres
Stres
 
Atomski i maseni broj
Atomski i maseni brojAtomski i maseni broj
Atomski i maseni broj
 
Izrada i cuvanje
Izrada i cuvanje Izrada i cuvanje
Izrada i cuvanje
 
Psihijatrija
PsihijatrijaPsihijatrija
Psihijatrija
 
Kinetika enzimskih reakcija_2014
Kinetika enzimskih reakcija_2014Kinetika enzimskih reakcija_2014
Kinetika enzimskih reakcija_2014
 

Andere mochten auch

Anksioznost proces
Anksioznost procesAnksioznost proces
Anksioznost procescrosunac
 
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015Olivera Vukovic
 
Da li film stigmatizuje 24 04-2009
Da li film stigmatizuje 24 04-2009Da li film stigmatizuje 24 04-2009
Da li film stigmatizuje 24 04-2009Olivera Vukovic
 
Ptsp u filmskoj umetnosti 29 01-2010
Ptsp u filmskoj umetnosti 29 01-2010Ptsp u filmskoj umetnosti 29 01-2010
Ptsp u filmskoj umetnosti 29 01-2010Olivera Vukovic
 
Updates on Bipolar Disorder
Updates on Bipolar DisorderUpdates on Bipolar Disorder
Updates on Bipolar DisorderJP Rajendran
 
Savremeni mediji i patoplastika, fin.
Savremeni mediji i patoplastika, fin.Savremeni mediji i patoplastika, fin.
Savremeni mediji i patoplastika, fin.Olivera Vukovic
 

Andere mochten auch (9)

Anksioznost proces
Anksioznost procesAnksioznost proces
Anksioznost proces
 
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015
Kreativnost i bipolarni poremecaj Metropol petak 13. nov 2015
 
Da li film stigmatizuje 24 04-2009
Da li film stigmatizuje 24 04-2009Da li film stigmatizuje 24 04-2009
Da li film stigmatizuje 24 04-2009
 
18.05.05. izlaganje
18.05.05. izlaganje18.05.05. izlaganje
18.05.05. izlaganje
 
Svest, novembar 2014
Svest, novembar 2014Svest, novembar 2014
Svest, novembar 2014
 
Ptsp u filmskoj umetnosti 29 01-2010
Ptsp u filmskoj umetnosti 29 01-2010Ptsp u filmskoj umetnosti 29 01-2010
Ptsp u filmskoj umetnosti 29 01-2010
 
Updates on Bipolar Disorder
Updates on Bipolar DisorderUpdates on Bipolar Disorder
Updates on Bipolar Disorder
 
Dijagnosticke dileme
Dijagnosticke dilemeDijagnosticke dileme
Dijagnosticke dileme
 
Savremeni mediji i patoplastika, fin.
Savremeni mediji i patoplastika, fin.Savremeni mediji i patoplastika, fin.
Savremeni mediji i patoplastika, fin.
 

Ähnlich wie Disocijativni poremecaji 2014 dec.

Bio Antropoloska Paradigma Devijantnosti
Bio Antropoloska Paradigma DevijantnostiBio Antropoloska Paradigma Devijantnosti
Bio Antropoloska Paradigma DevijantnostiChild Notus
 
KLASIFIKACIJA CP SPASTIČNA.ppt
KLASIFIKACIJA CP SPASTIČNA.pptKLASIFIKACIJA CP SPASTIČNA.ppt
KLASIFIKACIJA CP SPASTIČNA.pptMarkoMedi3
 
DISKINEZIJA.pptx
DISKINEZIJA.pptxDISKINEZIJA.pptx
DISKINEZIJA.pptxMarkoMedi3
 

Ähnlich wie Disocijativni poremecaji 2014 dec. (6)

Depresija 01122016
Depresija 01122016Depresija 01122016
Depresija 01122016
 
Bio Antropoloska Paradigma Devijantnosti
Bio Antropoloska Paradigma DevijantnostiBio Antropoloska Paradigma Devijantnosti
Bio Antropoloska Paradigma Devijantnosti
 
Neurologija
NeurologijaNeurologija
Neurologija
 
KLASIFIKACIJA CP SPASTIČNA.ppt
KLASIFIKACIJA CP SPASTIČNA.pptKLASIFIKACIJA CP SPASTIČNA.ppt
KLASIFIKACIJA CP SPASTIČNA.ppt
 
SHIZOFRENIJA.pptx
SHIZOFRENIJA.pptxSHIZOFRENIJA.pptx
SHIZOFRENIJA.pptx
 
DISKINEZIJA.pptx
DISKINEZIJA.pptxDISKINEZIJA.pptx
DISKINEZIJA.pptx
 

Mehr von Olivera Vukovic

Zamke Emocionalne Ucene.pptx
Zamke Emocionalne Ucene.pptxZamke Emocionalne Ucene.pptx
Zamke Emocionalne Ucene.pptxOlivera Vukovic
 
Atipični antipsihotici kao stabilizatori raspoloženja - da ili ne.ppt
Atipični antipsihotici kao stabilizatori raspoloženja - da ili ne.pptAtipični antipsihotici kao stabilizatori raspoloženja - da ili ne.ppt
Atipični antipsihotici kao stabilizatori raspoloženja - da ili ne.pptOlivera Vukovic
 
DEPRESIJA – značaj teme 2022.pptx
DEPRESIJA – značaj teme 2022.pptxDEPRESIJA – značaj teme 2022.pptx
DEPRESIJA – značaj teme 2022.pptxOlivera Vukovic
 
Mehanizam dejstva antidepresiva
Mehanizam dejstva antidepresivaMehanizam dejstva antidepresiva
Mehanizam dejstva antidepresivaOlivera Vukovic
 
Profil depresivnih simptoma u Srbiji - polne razlike
Profil depresivnih simptoma u Srbiji - polne razlikeProfil depresivnih simptoma u Srbiji - polne razlike
Profil depresivnih simptoma u Srbiji - polne razlikeOlivera Vukovic
 
Dijagnosticke dileme 05.11.2010
Dijagnosticke dileme 05.11.2010Dijagnosticke dileme 05.11.2010
Dijagnosticke dileme 05.11.2010Olivera Vukovic
 
Batut Cabak, Vukovic 22-12-2014 fin.pptx
Batut Cabak, Vukovic 22-12-2014 fin.pptxBatut Cabak, Vukovic 22-12-2014 fin.pptx
Batut Cabak, Vukovic 22-12-2014 fin.pptxOlivera Vukovic
 
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijum
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijumCovek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijum
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijumOlivera Vukovic
 
Specifičnosti alkoholne zavisnosti kod žena
Specifičnosti alkoholne zavisnosti kod ženaSpecifičnosti alkoholne zavisnosti kod žena
Specifičnosti alkoholne zavisnosti kod ženaOlivera Vukovic
 
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PAS
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PASSveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PAS
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PASOlivera Vukovic
 
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecaji
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecajiDuh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecaji
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecajiOlivera Vukovic
 

Mehr von Olivera Vukovic (20)

Zamke Emocionalne Ucene.pptx
Zamke Emocionalne Ucene.pptxZamke Emocionalne Ucene.pptx
Zamke Emocionalne Ucene.pptx
 
Atipični antipsihotici kao stabilizatori raspoloženja - da ili ne.ppt
Atipični antipsihotici kao stabilizatori raspoloženja - da ili ne.pptAtipični antipsihotici kao stabilizatori raspoloženja - da ili ne.ppt
Atipični antipsihotici kao stabilizatori raspoloženja - da ili ne.ppt
 
DEPRESIJA – značaj teme 2022.pptx
DEPRESIJA – značaj teme 2022.pptxDEPRESIJA – značaj teme 2022.pptx
DEPRESIJA – značaj teme 2022.pptx
 
Depresija
DepresijaDepresija
Depresija
 
Mehanizam dejstva antidepresiva
Mehanizam dejstva antidepresivaMehanizam dejstva antidepresiva
Mehanizam dejstva antidepresiva
 
Profil depresivnih simptoma u Srbiji - polne razlike
Profil depresivnih simptoma u Srbiji - polne razlikeProfil depresivnih simptoma u Srbiji - polne razlike
Profil depresivnih simptoma u Srbiji - polne razlike
 
Dijagnosticke dileme 05.11.2010
Dijagnosticke dileme 05.11.2010Dijagnosticke dileme 05.11.2010
Dijagnosticke dileme 05.11.2010
 
Batut Cabak, Vukovic 22-12-2014 fin.pptx
Batut Cabak, Vukovic 22-12-2014 fin.pptxBatut Cabak, Vukovic 22-12-2014 fin.pptx
Batut Cabak, Vukovic 22-12-2014 fin.pptx
 
Prezentacija APA.ppt
Prezentacija APA.pptPrezentacija APA.ppt
Prezentacija APA.ppt
 
Infektivna 17-11-09.ppt
Infektivna 17-11-09.pptInfektivna 17-11-09.ppt
Infektivna 17-11-09.ppt
 
Zlatibor kon.ppt
Zlatibor kon.pptZlatibor kon.ppt
Zlatibor kon.ppt
 
Agresija i alkohol.ppt
Agresija i alkohol.pptAgresija i alkohol.ppt
Agresija i alkohol.ppt
 
07 motivacija(1)
07 motivacija(1)07 motivacija(1)
07 motivacija(1)
 
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijum
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijumCovek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijum
Covek i tehnologija – pitanje granica, fin simpozijum
 
Zika Kastratovic
Zika KastratovicZika Kastratovic
Zika Kastratovic
 
Specifičnosti alkoholne zavisnosti kod žena
Specifičnosti alkoholne zavisnosti kod ženaSpecifičnosti alkoholne zavisnosti kod žena
Specifičnosti alkoholne zavisnosti kod žena
 
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PAS
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PASSveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PAS
Sveobuhvatni tretman psihotičnih poremećaja provociranih upotrebom PAS
 
Psychocardiology
PsychocardiologyPsychocardiology
Psychocardiology
 
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecaji
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecajiDuh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecaji
Duh vremena (zeitgeist) i mentalni poremecaji
 
Suicide fin 1102016
Suicide fin 1102016Suicide fin 1102016
Suicide fin 1102016
 

Disocijativni poremecaji 2014 dec.

  • 2. hustera (gr.) ὑστέρα - materica Šta je histerija? Sinonim za disocijativne/konverzivne - LAICI... fosil oboljenje - poremećaj duge istorije poremećaj koji se javlja kod žena: 1900. god pre n. ere (Egipat) do 17. veka
  • 3. Drevni Egipat “Histerično” slepilo Sipali ekstrakt staklastog tela oka svinje u uho pacijenta & dva puta izgovarali magične reči... 1900 god. pr. nove ere
  • 4. Hipokrat (c. 460-377 pre N.E.), Platon (c. 429-347 pre N.E.), Galen (c. 429- 347 pre N.E.) ...srednji vek (Avgustin – ops.demonima) Antičko doba
  • 5. 17.vek VEŠTICE IZ SALEMA ... 19. vek početak sistematskog proučavanja poremećaja (organogeneza vs. psihogeneza) Masovne histerične manifestacije
  • 7. Viktorijansko doba  Lekari su trvdili da1/4 žena boluje od histerije (1859)  Jedan lekar je na 75 strana naveo moguce simptome histerije, naglašavajuci da lista nije kompletna!
  • 8.  Oblici lečenja: hidroterapja, kupke, masaža vodom  Kellina Wilkinson izumela je električni vibrator (1880) za lečenje “kongestije genitalija” i “ženske histerije” Viktorijansko doba
  • 10. 11. septembar 1793. Azil Bisetr (La Bicêtre), Pariz
  • 12.  Neuropatolog, rodonačelnik neurologije  Najpoznatiji lekar svog vremena  Harizmatična ličnost  ‘Napoleon Neuroza’  450/116 o Hy! Status bolesti.  Šarkoova bolest (“Šarko”!)  Heredo-degenerativna (psy/tel trauma)  Neuro-anatosmki put?! Freud Museum, London Jean-Martin Charcot
  • 13. „Velika histerija“ Klinička slika ~ predstavi laika: bacakanje, pokreti slični koitalnim, grč celog tela ili ruke, neosetljivost na bol
  • 15. Šarkoove histerogene tačke 03-10-1880. Kompresor ovarijuma koji je konstruisao Šarko 07-02-1888. 11 6 Harizmatična ličnost... Lekcije/Demonstracije... Klijentela ... “Kraljica histerije” - Blanche (Marie) Wittman
  • 16. André Brouillet, “Une Leçon Clinique à la Salpetrière,” 1887
  • 17. Blanshe je prvi put došla u Salpetriere kada je imala 16. god. (1878). Šokantne kataplektičke, letargične i somnabulne manifestacije poznate medicinskoj javnosti širom Evrope.
  • 19. Pjer Žane, 1886./ 89.  Ispitivao “egzotične fenomene”- somnabulizam, fuge, amnezije  Neurotski simptomi - dezintegracija mentalnih f-ja, afektivne inhibicije i poremećaja volje  Histerija - oboljenje sinteze licnosti, sužavanje područja „Ja“ i tendenija ka disocijaciji i nezavisnom funkcionisanju njenih sistema  Delimično sniženje psihičke tenzije dovodi do disocijacije, iščezavanja iz svesti; će koja funkcija biti „disocirana“ zavisi od njene aktivnosti u trenutku aktuelne situacije i emocije specifične za odredjenu ličnost.... ‘revival’ 80-ih!  “Da bi se zaborvila prošlost, neophodno je promeniti ponašanje u sadašnjosti”
  • 20. PJER ZANE SIGMUND FROJD Psiholoska analiza Psihoanaliza psiholoski sistem kompleks restrikcija svesti potiskivanje psiholoska disocijacija konverzija Prve konkurentske teorije Oktobar 1885 - Februar 1886.
  • 23. Psihoanaliza  Pacijentkinja Berta Papenhajm - “Anna O.” (decembar 1880. - jun 1882.)  Razvoj teorije neuroza i otkriće kataraktickog metoda (hipnoze)  Verbalizacija neiskazanih emocija, ‘takling cure’ - lečenje razgovorom, ‘chimny sweping’ - čišćenje odžaka  Istorija konverzivne neuroze predstavlja istoriju psihoanalize i rada Frojda  Prva otkrića PA vezana za pacijentkinju koju je u početku lečio Jozef Brojer
  • 24. Psihogeni kašalj... Konverzivni simptomi: nemogućnost govora maternjeg jezika, nemogućnost gutanja, pijenja vode, slabost, nesvestica, strahovi, povremene pareze GE, anestezije i sl., u hipnagognom stanju obično je videla zmije kako se kreću oko nje i njeni pristu su se znali kretati kao zmija
  • 25. Psihoanaliza  ‘Psihički mehanizmi histeričnih fenomena’ (Brojer i Frojd, 1893.)  ’Studija o histeriji’ (Brojer i Frojd. 1895.) - Osoba sa histerijom boluje od uspomena  Topografska teorija –doživljaji traumatskog karaktera seksualne prirode  Konverzija - reflektuje potisnute nesvesne intrapsihičke konflikte  Burna reagovanja stručne javnosti!
  • 26.  Revizija - tripartitni, strukturalni model, ‘Ego i Id’, 1923.  Fiksacija na Edipalnoj fazi - Ego ‘koristi’ potiskivanje, a libido se konvertuje u telesne simptome (neprihvatljivi instinktivni impulsi IZ falusno-edipalnog nivoa)  Dominantni m.o. - potiskivanje, sledi regresija na pregenitalni stadijum razvoja libida zbog čega pacijent deluje infantilno i emotivno nezrelo & uporedo se afekat prevodi u telesni simptom - konverzija  Prisilna neuroza - regresija u funkciji potiskivanja vs. histerija - regresija služi povratku potisnutog i obrazovanju simptoma Psihoanaliza
  • 28. Da li histerija postoji danas? “Lectures on the Diseases of the Nervous System”, Jean-Martin Charcot
  • 29. Histerija je promenila “lokal” Pitanje fenomenološke ekspresije - kod koga se javlja i da li su to K&D poremećaji?
  • 30. Preokreti u dijagnostici  DSM-I, 1952 Psihoneurotski poremecaji – konverzivna reakcija  DSM-II, 1968 Histericna neuroza – konverzivni i disocijativni tip  DSM-III, 1980 – Konverzivni poremecaj (podtip somatoformnih) – Disocijativni poremecaji  DSM-IV, 1992 – Konverzivni poremecaj 300.11 – Disocijativni poremecaji  ICD-8 300.1 Histericna neuroza  ICD-9 Histericna neuroza  konverzivna i disocijativna forma poremecaja  ICD-10 Disocijativni (konverzivni) poremecaj KOMPARATIVNA NOZOLOGIJA – status poremecaja
  • 32. Ovakvo klasifikaciono razdvajanje disocijativnih i konverzivnih poremećaja je kategorijalna greška! Posmatrano izkognitivističke perspektive, disocijatini i konverzivni poremećaji imaju mnogo više zajedičkog, nego što konverzivni poremećaji imaju sa somatoformnim.
  • 36. Disocijativni i konverzivni poremećaji  Zajednicka karakteristika je parcijalni ili potpuni gubitak normalne integracije između: neposrednih sećanja, sećanja proslih događaja, svesnosti identiteta i kontrole pokreta tela  Konverzivni i disoijativni poremecaji su poremecaji NESVESNOG, nisu pod voljnom kontrolom, za razliku od simulacije i agravacije.  Diferencijacija konverzivni simptomi obuhvataju motorne (voljne) i senzitivne funkcije, dok disocijativni simptomi zahvataju predominantno pamćenje i identitet
  • 38. Definicija  Prisustvo jednog ili više (pseudo)neuroloških simptoma koji se ne mogu objasniti poznatim neurološkim ili bilo kojim drugim telesnim oboljenjem  Psihološki faktori su udruženi sa početkom poremećaja ili njegovom egzarcerbacijom Termin konverzija podrazumeva da neprijatan afekat, izazvan problemima i konfliktima koje pacijent nije u stanju da resi na neki način, transformiše u simptome (ICD-10, 1992)
  • 39. Termini koji su u aktuelnoj upotrebi  Histerija  Funkcionalni (simptomi)  Disocijativni (neurološki simptomi)  Konverzivni (poremećaj)  Psihogeni (neurološki simptomi)  Neorganski (neurološki simptomi)  Medicinski neobjašnjivi (neurološki simptomi)
  • 40. Epidemiologija  Incidenca – 5-12/ 100,000  Prevalenca – 50/100,000  Pol: 2x češći kod (l > d) – najčešće se javlja kod mladih žena!  SES: ruralne sredine, niži obrazovni nivo i niži socio-ekonomski standard  Početak: retko pre 10 i posle 35-e (opisan slučaj u 9-oj deceniji) Komorbiditet – somatizacioni, afektivni, anksiozni poremecaji i PL: pasivno-zavisni (9 do 40%), histrionični (5 do 21%) i antisocijalni (muškarci); 25 do 50% pacijenata ima neki somatski ili neurološki poremećaj
  • 42.  Čuveno bojno polje pristalica psiholoških i fizioloških tumačenja (David i Halligan, 2000).  Filozofska zagonetka - kako psihološki faktori dovode do dugotrajnih motornih, senzornih ili kognitivnih posledica za koju osoba tvrdi da nema svest o njima  Kognitivna psihologija - progres istraživanja implicitne i eksplicitne kognicije, proučavanje mehanizama disocijacije svesnosti i dokazima potrkepljenim funkcionialnim tehnikama vizualizacije voljne namere...  U osnovi ovog poremećaja leži psihološki mehanizam konverzije.... Kako dolazi do konverzije? Više tumačenja. Teorije o nastanku
  • 44. Neurobiološka tumačenja  U konverzivnom poremećaju CT, NMR, EEG, senzorni EP b.o.  Slater (1965) ~ 50% sa dg. histerije razvije jasne znake neurološkog poremećaja 10 godina nakon postavljanja dijagnoze, što je nedavno ponovo potvrđeno (Crimlisk, 1998).  Dijagnoza konverzivnog poremećaja ne isključuje neruološka oboljenja i vice versa ŠTA TO ZNAČI?
  • 45. Neurobiološka tumačenja  Ludwig (1979) – selektivna kortikofugalna inhibicija aferentne stimulacije usled čega su pojedine somatske funkcije van domašaja svesti  Flor-Henry i sar. (1981) – kod hy. pacijenata je izraženiji poremećaj dominantne (leve) hemisfere što se manifestuje suptilnom verbalnom nepreciznošću, afektivnom inkongruentnošću i defektom u obradi somatosenzornih informacija
  • 46. Neurobiologija  Predsvesna obrada stimulusa: amigdala- hipokampus, insularni, orbitalni i cingularni korteks integrišu opažaje, aktuelni emocionalni doživljaj i pamćenje  Desna hemisfera – pažnja prema intra- i ekstrapersonalnom prostoru, telesnoj shemi, identitetu  Ostećenje – anozognozija, neglekt i ‘La belle indifference’
  • 47. Limbički sistem: soba u kući nesvesnog Kako nastaje svesni doživljaj? Lat. OFC kontrolni centar koordinira f-je thalamusa, amigdala, cortex-a SUPRESIJA “stop” nagrade Medijalni OFC i hipolampus procena ispravnosti situacije Svesnost doživljaja Meta funkcije
  • 48. Anteriorni cingularni korteks  Anteriorni cingularni korteks je neuralna struktura medijalnog PFC-a, uključena u egzekutivnu kontrolu ponašanja, deli se na: - Kaudalni deo (dorzalni): obrada kognitivnih informacija - organizacija pažnje, radne memorije - Rostralni deo (pregenualni): obr. afektivnih informacija - svest o emocionalnom dozivljaju (metaemocije) i emocionalna pažnja  Značaj - Žane ukazao da u osnovi konverzivnog poremećaja leži deficit selektivne pažnje prema patološkom simptomu
  • 49. Anteriorni cingularni korteks Bush et al. Trends Cogn Sci. 2000.
  • 51. Pionirski radovi Marshall i sar. (1997) Aktivacija desnostranog, VMPFC, ACC i OFC
  • 52. Spence i sar. (2000), Lancet  Levostr. motorna hy. paraliza  ↑ Aktivnost desnog anteriornog PFC (zeleno, BA 10)  ↓ Aktivnost levog DLPFC (crveno BA 9/46)  Očuvana je primarna percepcija, ali je usled poremećaja na nivou ACC, OFC i limbičkih regija narušena modulacija senzornog i motornog planiranja
  • 56. Alteracija konektiviteta Prekuneus senzorne predstave i sećanja VMPFC afektivna značajnost afektivna memorija IMAGINARNI SELF EMOCIONALNI SELF
  • 57. Klinička slika  Telesni simptomi – motorni – senzorni – senzitivni – vazo-motorni poremecaji  Ponasanje – la belle indiference lepa ravnodusnost - paradoksalna tolerancija simptoma, nedostatak zabrinutosti zbog simptoma, tzv. blaženi osmeh Monalize (PA, neurobiol.) TERMIN uveo Frojd pri opisu ‘Elizabeth von R’ – teatralnost – crta karaktera; interesantna u kombinaciji sa prethodnim – sugestibilnost – tzv. intelektualna naivnost  Dobit od bolesti – primarna, sekundarna i tercijerna
  • 58.  Emocionalne krize, pseudosinkope, nervne krize, tetanimorfne krize, epipeltiformne krize, pseudoneurološke konvulzije  Počinje afektivnim predznacima - gušenjem, čulnim iluzijama, zatim se javlja epileptiformna kriza praćena opistotonusom („arc de cerc“) uz snažan emocionalni naboj, dramsku ekspresiju u stanju polusvesti.  Napadi su atipični i bizarni, ali su pokreti svrsishodni.  Svest je obično očuvana.  Tokom napada bolesnik može da govori čitave rečenice i monologe. To su obično razgovori sa svecima ili uzvici i doživljaji zamišljenog juriša na neprijatelja. Po pravilu sadržaj ne ide na uštrb bolesika. Traje oko pola sata. Mada se krize mogu ponavljati u serijama. (Šarko)  Danas se vidjaju blaže krize. Veliki histerični napad
  • 59. Danas? 1941 French hypnotism manual Woman mimic Charcot's famous photos or drawings of hysterical patients
  • 62. La belle indiference  Nema je u Šarkoovim prevedenim lekcijama  Termin upotrebio Frojd u opisu ‘Elizabeth von R’ u Studiji o histeriji - pojavljuje se predominantno u psihoanalitičkoj literaturi  Paradoksalna tolerancija simptoma - blaženi osmeh Monalize i pored teških telesnih simptoma  Psihodinamsko objašnjenje: primarni konflikt razrešen konverzijom u telesni simptom, osoba je zadovoljna, što se manifestuje verbalnim izrazom lica.  DSM–IV, ICD–10 - na listi „udruženih deskriptivnih karakteristika“ u opisu disocijativnih poremećaja, motorni tip.  Nije stalna, niti je patognomoničan znak histerije  Značenje la belle indifférence - kontroverzno
  • 63. La belle indiference  21% (0–54%) kod 356 pacijenata sa konverzivnim simptomima  29% (0–60%) kod 157 pacijenata sa organskim poremećajem
  • 65.  Primarna dobit: nesvesna, u cilju razrešenja konflikta - telesni simptom predstavlja način da se zakoči borba sa neprihvatljivim impulsom, da se prevenira probijanj impulsa u svesno ili da se aranžira nesvesni kompromis sa unutrašnjim konfliktom  Sekundarna dobit: javlja se kada se bolest ispoljila a kasnije postaje deo i razlog održavanja bolesti jer obezbeđuje veću brigu okoline, izbegavanje od izvesnih obaveza i odgovornosti -, pacijent kontroliše ponašanje osoba iz okruženja i manipuliše njima (otežava lečenje)  Tercijarna dobit: materijalna, svesna Dobit od bolesti
  • 66. Klinički oblici F44.2 Disocijativni stupor F44.4 Disocijanitvi motorni poremećaj F44.5 Disocijativne konvulzije F44.6 Disocijativna anestezija i senzorni gubitak F44.7 Mešoviti disocijativni (konverzivni) poremećaj NAPOMENA: procitati ICD-10
  • 67. Tok i prognoza Zakon kolebanja, ponekad duge i spontante remisije 50 do 90% kratkotrajno, 25% relaps Bolja prognoza Lošija prognoza Javljanje u starijoj životnoj dobi Kod fizioloških formi Nagli početak Komorbidni PL, npr. histrionski Izazvana nekim spoljašnjim stresom (lako identifikovan događaj) Fiksirani simptomi Jednostavnije forme (npr. afonija, monoplegija i dr.) Konverzivni simptom jedini „izlaz“ iz realne situacije Dobra premorbidna struktura Bez komorbiditeta (psihijatrijskog, somatskog)
  • 68. Diferencijalna dijagnoza SIMULACIJA KONVERZJA (stvarni poremecaj) svesno, voljno i namerno stvaranje simptoma od strane osobe koja dobro zna da je stvaranje simptoma hotimicno simptomi su rezultat nesvesnih mehanizama zeli da se prikaze bolesnim, birajuci simptome onako kako sam zamislja da ta bolest izgleda histericar zeli da bude bolestan „nece da moze“ „ne moze da hoce“ nastoji da po svaku cenu, svojom mimikom, grimasiranje i gestovima pokaze kako je stvarno bolestan, u najmanju ruku pogorsavajuci svoje simptome pri najtezim simptomima ostaje ravnodusan - la belle indiference ne prihvata sugestiju i lekarska ubedjenja radi “ozdravljenja” trazi lekarsku pomoc, kako bi se oslobodio svojih simptoma i pokazuje spremnost da saradjuje ukoliko je to u “domenu svesnog dela njegove psihe2 Francuska psihijatrija, zaslužna za prve detaljne opise hy, isticala je da ovaj poremecaj često oponaša sve bolesti - „velika lazljivica“
  • 69. KONVERZIVNI POREMECAJI SOMATIZACIONI POREMECAJI neuroloski simptomi, mada psihogeno povracanje i pseudocieza se takodje svrstavaju u ovu grupu simptomi gastrointestinalnog, genitourinarnog, kardiolulmonarnog sistema obuhvata jedan sistem postoje mnogobrojne zalbe la belle indifference dramaticno ponasanje nastaje naglo javlja se postepeno reaguju, makar privremeno na hipnoticku sugestiju ili infuzije barbiturata ne reaguju na hipnoticku sugestiju, niti na infuziju barbiturata obicno se spontano povlace perzistiraju uporkos dugotrajnom lecenju ukoliko se ponovo jave, simptomi su nalik onim iz prethodne epizode ukoliko se ponovo jave, simptomi mogu da budu razliciti u odnosu na one iz prethodne epizode Diferencijalna dijagnoza
  • 70. Lečenje Do današnjih dana lečenje se ne zasniva na razumevanju patofiziologije konverzivnog poremećaja. Modaliteti tretmana:  PSIHOTERAPIJA  HIPNOZA  FARMAKOTERAPIJA  TRANSKRANIJALNA MAGNETNA STIMULACIJA
  • 71.  PSIHOTERAPIJA – KBT: postepeno izlaganje situacijama koje pacijent izbegava ili su zastrašujuće za njega (otvorena studija KBT ukazuje na redukciju učestalosti neepileptičkih konvulzija i poboljšanje psihosocijalnog funkcionisanja) – psihodinamska psihoterapija: analiza uloge traume, teškoće paciienta da se suoči sa intrapsihičkim konfliktom i anksioznoscu,... zreliji m.o. – grupna psihoterapija - psihoedukacija  FARMAKOTERAPIJA – nedovoljno istrazivanja, lecenje komorbiditeta – SSRI – delimično poboljsanje – sertralin u th. neepileptičnih konvulzija (studija) male doze atipičnih antipsihotika - nema kontrolisanih studija – antiepileptici deluju kao stabilizatori raspoloženja  TRANSKRANIJALNA MAGNETNA STIMULACIJA refrak. paraliza
  • 74. Kod zdrave osobe, postoji jedinstven doživljaj selfa, odnosno identiteta i integriteta. Jedinstven doživljaj selfa podrazumeva sinhrono i jedinstveno funkcionisanje mišljenja, emocija i ponašanja. DISOCIJATIVNI POREMECAJI
  • 75. Definicija  Ključni poremećaj je defekt mentalne integracije - delovi Ega su rascepljeni i razdvojeni od glavnog protoka svesnog - pacijent ima utisak nerealnosti ili dozivljaj da se nesto cudno dogadja  Ovde ne postoji više od jedne ličnosti, već manje od jedne ličnosti  Delimični ili potpuni gubitak integracije između sećanja na prošle događaje (po pravilu traumatske), svesnosti o sopstvenom identitetu i kontrole pokreta tela
  • 76. Disocijacija  Star koncept - više od 100 godina, od izuzetnog kliničkog značaja.  Disocijacija je akt odvajanja nekog psiholoskog sadrzaja od svesti, pri čemu može biti prosto od buke i preterane vizuelne stimulacije svakodnevnog života (karakteristične za savremeno doba)  Savremene definicije - prekidi ili izmene u oblasti pažnje, percepcije, pamćenja i identiteta
  • 77.  Različite upotrebe termina disocijacije (Cardena, 1994) - nepovezani ili polu-nezavisni nesvesni mentalni sistem, nedostatak integracije međ mentalnim sistemima - forma psiholoskog odvajanja selfa od okruzenja, izmenjeno stanje svesnosti ambijentnog okruzenja - odbrambeni mehanizam  Disocijacija vs. asocijacija - gubitak ili nedostatak asocijacije ili veze imeđu određenih psiholoskih sadržaja - semantička “otvorenost” termina koja ga cini previse sveobuhvatnim  Ova podela pokazala se kao obećavajuća i uverljiva, a masa novih nalaza konvergira u pravcu ove dihotomije, za koju postoje predlozi da se označi kao „kompartmentalizacija“ vs. „detachment“ Disocijacija
  • 78.  Kompartmentalizacija: strukturalna disocijacija unutar ličnosti - odvajanje seta misli ili aktivnosti od svesti kako bi se izbegli konflikti koji bi ovi sadržaji proizveli kada bi bili svesno doživljeni. Ovi kompartmentalizovani procesi, infomracije i funkcije, nastavljaju da deluju i utiču na emocije, kogniciju i ponašanje  Detachment: disocijacija od spoljašnjeg okruženja, tj. subjektivno iskustvo izmenjenog stanja svesti sa karakterističnim odsustvom, zaravnjenjem afekta Kompartmentalizacija vs. detachment
  • 79. Kompartmentalizacija vs. detachment  Kompartmentalizacija: disocijacija unutar ličnosti. Kliničke manifestacije: disocijativna amnezija i konverzivni simptomi, somatoformna disocijacija  Detachment: disocijacija od spoljašnjeg okruženja - manifestuje se u vidu derealizacije, depresonalizacije, tj. out-of-body iskustva
  • 80.  Splitting: paralelno, nezavisno jedno od drugog, prisustvo mentalnih sadržaja koja se koriste kao odbrana od neprijatnih afekata; razlikuju se po vrsti (prirodi) Ego-funkcija koje zahvataju: spliting dovodi do poremećaja tolerancija anksioznosti i kontrole impulsa, a disocijacija remeti funkcije pamćenja i svesti  Potiskivanje: karakterise „horizontalno“ odvajanje, dok kod disocijacije postoji „vertikalno“ odvajanje, tako da mentalni sadrzaji egzistiraju paralelno u pojedinim delovima svesti (u disocijativnim stanjima kontradiktorne reprezentacije selfa, nalaze se u razlicitim „odeljcima“ svesti i često su u konfliktu jedan sa drugim) Disocijacija - splitting - potiskivanje
  • 81. Disocijativni kontinuum Savremen koncept – disocijacija nije uvek patološki fenomen, već postoji tzv. „disocijativni kontinuum“
  • 82. Disocijativno iskustvo i poremećaj Distribucija DES skora u opstoj populaciji cut-off Dissociative Experiences Scale (DES)Dihotomija patološka vs nepatološka disocijacija - značajne implikacije za dijagnostiku disocijativnih poremećaja. Disocijativni doživljaji postaju simptom psihičkog poremecaja zavisno od težine, trajanja, sociokulturnog konteksta, stepena disfunkcije i stepena stresa koji izazivaju, kao i udruženosti sa drugim simptomima
  • 83. Dissociative Experience Test 1. Suddenly realize you did not hear part or all of what someone just said to you 2. You realize you have forgotten what it is you are looking for 3. Talking aloud while you are alone 4. Look in mirror and not recognize yourself 5. Outside world fades while you are focused on… 6. Experience a feeling that you are beside yourself 7. Laughing aloud while alone for no apparent reason 8. So absorbed in thought/daydream it feels real 9. So absorbed in something that hrs feel like seconds 10. Finding yourself in a place without knowing how or why you are there
  • 84. Poremećaji sa dis. komponentom Pored toga što predstavlja osnovnu odliku, srž disocijativnih poremećaja, disocijativni simptomi predstavljaju i dijagnostičke kriterijume za...  Akutni stresni poremećaj  Posttraumatski stresni poremećaj  Granicni poremecaj lićnosti  Somatoformni poremećaj  Opsesivno-kompulsivni poremećaj  Afektivni poremećaji  Shizofrenija  CRTE LIČNOSTI – depersonalizacija češća kod opsesivnih i introvertnih (prognoza)
  • 85. Epidemiologija  38% hospitalno lečenih (Robles García et al., 2006)  29% ambulatno lečenih pacijenata (Foote et al. 2006)  11% neklinički uzorak (Ross, 1991)  Životna prevalenca medju psihijatrijskim pacijentima 27-44.5% (Ross et al., 2002)
  • 86. Nastanak poremećaja  Traumatsko iskustvo – adaptivni i maladaptivni odgovor  Istraživanja - istorija zlostavljanja i skorova na instrumentima disocijacije pokazala se kao u najboljem slucaju umerena (<.45) u populaciji zdravih i obolelih (DiTomasso i Routh, 1993; Zlotnick i sar., 1996)  Patogena porodična sredina (DiTomasso i Routh, 1993)  Disocijacija nije niti senzitivni, niti specifični indikator zlostavljanja u detinjstvu, te disocijaciju ne treba operacionalizovati na osnovu ovako ograničenog uzorka, već treba obuhvatiti i normalne individue sa i bez istorije zlostavljanja
  • 87. Klasifikacija  DSM-IV: prekid u obično integrisanim funkcijama svesnosti, memorije, identiteta ili percepcije okruženja – organičena na psihicke funkcije  ICD-X: delimičan ili potpuni gubitak normalne integracje između pamćenja, prošlog, svesnosti identiteta i trenutnih senzacija i kontrole telesnih pokreta – uključuje dis. u oblasti senzornog i motornog sistema
  • 88. Disocijativna amnezija NAJČEŠĆI u grupi DISOCIJATIVNIH poremećaja!
  • 89. Definicija SINONIMI: psihogeno nesecanje, psihogena amnezija  Naglo nastala nesposobnost pamćenja za određeni vremenski period koji obično uključuje važne nedavne događaje i nije izazvan organskim faktorima  Nesećanje je isuviše veliko da bi bilo objašnjeno običnom zaboravnošću ili zamorom
  • 90. Kliničke karakteristike  Nesećanje za poslednjih sedam dana (80% slučajeva)  Najčešće retrogradna  Obim i kompletnost amnezije fluktuiraju iz dana u dan i između ispitivanja, ali postoji „amnestičko jezgro“ koje ne može da se prizove sećanju u budnom stanju – vs. demencija kod koje postoji temporalni gradijent  Ne postoji poremećaj upamćivanja  Način reagovanja: indiferentan, ređe je osoba uznemirena  Gubitak pamćenja je epizodični a ne semantički
  • 91. ORGANSKA ILI PSIHIČKA TRAUMA VREME proslost buducnost stare informacije nove informacije retrogradna amn. anterogradna amn. ARBITRARNI MOMENAT
  • 92. Deklarativna (eksplicitna) Proceduralna (implicitna) Semanticka (činjenice) Epizodicna (događaji) Strijatum Motorni cortex Cerebellum Hipokampus, Medijalni temporalni lobus, diencefalon Priming Neocortex Emocionalni odgovor Amigdala Skeletni mišići Cerebelum Klasično uslovljavanje Motorne veštine
  • 93.  Lokalizovana (parcijalna): događaji koji su se desili tokom specifičnog vremenskog perioda posle traumatskog događaja  Selektivna: nesposobnost sećanja događaja u određenom vremenskom periodu  Generalizovana: čitav zivot (fuge!), veoma je retka  Kontinuirana: od događaja do sadašnjeg trenutka  Sistematizovana: samo određene kategorije informacija (npr. sve informacije o sebi i svojoj porodici), ali ne i druge Kliničke karakteristike
  • 94.  Početak: nagao i osoba je svesna da je izgubila pamćenje  Trajanje: oporavak je obicno kompletan, mada poremećaj moze da traje duže kada postoji sekundarna dobit od bolesti  Kasnije epizode: potisnuto sećanje može da formira ‘nukleus’ u nesvesnom oko kojeg se kasnije mogu razvijati nove amnesitčke epizode Tok
  • 95. Teorije o nastanku  Psihodinamsko tumačenje: disocijacija mehanizam odbrane u funkciji razresenja aktuelnog konflikta; sekundarni m.o.: potiskivanje i negacija  Bihevioralno i sociokulturno tumačenje: oblik naučenog ponašanja  Kognitivna teorija: aktiviranje semantičkih sistema uverenja u cilju sprečavanja da neprijatno, bolno sećanje prodre u svest  Neurobiološka tumačenja
  • 96. Nema strukturnih (NMR), postoje funkcionalne alteracije (PET) CNS-a Jong-Chul Yang et al., 2005 ↑Aktivacija desne AM Temp-regije (amigdala) ... poremećaj kortiko-limbičke funkcije emocionalna memorija ali izostaje aktivacija hipokampusa! Poremecaj na nivou limbičkih struktura
  • 97. Uloga stresa  Poremećaj autobiografskog pamćenja - povećano oslobađanje glukokortikoida i minrealokortikoida tokom stresne reakcije → hipersenzibilizacija glukokortikoidnih i mineralokortikoidnih receptora → ∆ funkcionalnosti anteriornog temporalnog i orbitofrontalnog korteksa, hipokampusa i amigdala  Tokom prolongiranog stresa poremećaj regulacije genske ekspresije ovih receptora i inhibicije neurotropnih faktora (npr., BDNF) dovodi do morfoloskih promena navedenih struktura
  • 98.  Vulnerabilne su limbičke strukture desne hemisfere - alteracija nivoa opioida, NA, 5HT, NPY  Stres direktno deluje na temporalni/diencefalicni sistem inhibirajući autobiografske upamćene sadržaje (“retrieval”) čime doprinosi poremećaju/gubitku ličnog identiteta  Negativnom povratnom spregom na nivou tih sistema dolazi do prigušivanja emocionalne reakcije koja se manifestuje u vidu ravnodušnosti Uloga stresa
  • 99. Evaluacija  Anamneza i heteroanamneza: podaci o traumi...  Fizikalni pregled, laboratorijska i komplementarna ispitivanja  Hipnoza  Amobarbital-natrijum test – inf. titrirati do lake sedacije i lat. nistagmusa, blage dizartrije. Intervju - podaci treba da obuhvate sadašnje simptome, precipitirajuće faktore kao i psihijatrijsku anamnezu. Dif. dg. u odnosu na organski poremećaj.
  • 100.  Organska oboljenja – postkontuziona amnezija – epilepsija, postiktalna amnezija – tranzitorna, globalna amnezija – intoksikacije: alkohol, PAS i sl.  Mentalni poremecaji – drugi disocijativni poremecaji – somnabulizam – akutni stresni poremecaj, PTSP, somatoformni poremecaj  Simulacija Diferencijalna djagnoza
  • 101. Organska amnezija Funkcionalna amnezija Stresogeni dogadjaj Ne postoji Postoji Uzroci CVI, lezije Traumatski dogadjaj Autobiografsko pamcenje Blago poremeceno Tesko poremeceno Identitet Ocuvan cesto narusen Upamcivanje Tesko poremeceno Ocuvano Svakodnevo funksionisanje Naruseno Ocuvano Premorbidna psihopatologija Na nivou opste populacije cesta (pogotovo depresija) Premorbidna licnost Zdrava Visoka prevalenca GPL Diferencijalna djagnoza
  • 102. Lečenje  Intervju uz Na-amobarbital: pomaze pacijentu da se seti traumatskog dogadjaja.  Hipnoza: relaksacija i redukcija napetosti - u somnolentnom stanju, kada je uklonjena mentalna inhibicija, pacijent se seti onoga sto je zaboravio.  Psihoterapija se preporucuje kada je ozivljeno izgubljeno secanje, sa ciljem da se taj materijal inkorporira u pacijentovu licnost.  Farmakoterapija: benzodiazepini ???
  • 103. Disocijativna fuga  Naglo, neplanirano odlaženje od kuće, radnog mesta... uz preuzimanje novog identiteta i gubitak sećanja za raniji identitet  Poremećaj se ne može objasniti organskim oboljenjima ili oštećenjem mozga
  • 104. Nastanak  Psihosocijalni faktori: ratovi, bračna, okupaciona ili finansijska problematika  Predisponirajući faktori: depresija, pokusaji suicida, organska oboljenja (npr. epilepsija), zloupotreba PAS, ranije povrede glave  Predispozicija: poremecaj raspoloženja i neki poremećaji ličnosti - borderline, histrionični ili shizoidni
  • 105.  TRIJAS: fuga + amnezija + nov identitet  Fuga - prividno svrsishodno putovanje tokom kojeg osoba brine o sebi (ishrana, licna higijena i sl.), uspostavlja socijalne kontakte sa nepoznatim osobama (kupovina karata, raspitivanje o pravcu kretanja, narucivanje jela i sl.), takođe, ponašanje je naizgled normalno, pa okolina ne primećuje ništa upadljivo, ništa što bi ukazivalo na poremećaj; ove osobe obično vode tih, skroman život i ne rade ništa što bi na njih obratilo pažnju Kliničke karakteristike
  • 106.  Amnezija - tokom fuge osoba se ne seća čitavog prethodnog života i obično je toga nesvesna, dok se nakon zavrsetka epizode to odnosi na period fuge  Preuzimanje novog identiteta - u nekim slučajevima, i to obično na par dana, ponekad na duži vremenski period, do iznenađujućeg nivoa potpunosti  Udružene karakteristike: dezorijentacija, prekomerno korisćenje alkohola Kliničke karakteristike
  • 107.  Obično traje više časova ili dana, a u retkim slučajevima traje mesecima, kada osoba pređe i više od 1000km.  Oporavak je spontan i nakon njega, osoba se ne seća događaja za period fuge  Izuzetno retko je tok bolesti rekurentan Tok
  • 108.  Organska oboljenja – demencija ili delirijum – postiktalna fuga  Psihijatrijski poremecaji – shizofrenija – disocijativna amnezija – disocijativni poremecaj identiteta  Simulacija Diferencijalna djagnoza
  • 109.  Psihoterapijske intervencije, hipnoza, medikamenti, kao sto su Na- amobarbital ili benzodiazepini.  Cilj psihoterapije - inkorporacija nepovoljnih životnih događaja u sopstveno iskustvo  Th izbora je ekspresivno-suportativna dinamska psihoterapija Abreagovanje uz integraciju traume u kohezivan self, koji je bio fragmentisan traumatskim iskustvom Lečenje
  • 110.  Kompleksni poremećaj, opisao nemacki psihijatar Ganzer  Karakterišu ga približni odgovori, obično udruženi sa disocijativnim simptomima, često u okolnostima koji ukazuju na psihogenu etiologiju  DSM-IV - u okviru disocijativnih poremećaja NOS Ganzerov sindrom Sigbert Josef Maria Ganser (Januar 24, 1853 – Januar 4, 1931)
  • 111.  Ne može tačno da odgovori na najjednostavnija pitanja, a po načinu odgovora vidi da pitanje razume, npr. “koliko petao ima nogu?”- ”tri”  Na vecinu pitanja, odgovara “ne znam”ili daje odgovore u stranu  Nije reč o simulaciji, več o nesvesnom odbrambenom reagovanju, tzv. ‘nesvesna simulacija’ Kliničke karakteristike
  • 112. Kliničke karakteristike  Najčešće se sreće među muškim zatvorenicima  Glavni predisponirajući faktor - težak oblik poremećaja ličnosti  Oporavak je iznenadan i postoji amnezija za epizodu  Ganzerov sindrom neki klasifikuju u grupu umišljenih poremećaja i tesko ga je razlučiti od simulacije
  • 113.  Postojanje dve ili više ličnosti u jednoj osobi, pri čemu je samo jedna evidentna u određenom vremenskom periodu  Sinonimi: visestruki poremecaj licnosti i disocijativni poremecaj identiteta Poremećaj u vidu viseštruke ličnosti Chris Sizemore (DID)
  • 114.  Svaka ličnost je kompleksna i integrisana  Jedna ličnost moze biti svesna druge ili joj ova svesnost nedostaje  Najčešći je oblik sa dve ličnosti  Prva promena iz jedne ličnosti u drugu je nagla Kliničke karakteristike
  • 115. Videos of Howie  Session #1 http://www.youtube.com/watch?v=P9RcFyAo QTs&mode=related&search=  Session #13 http://www.youtube.com/watch?v=m2uMhHD e4Qs&mode=related&search=
  • 116.  57% pacijenata sa disocijativnim poremećajem klasifikovani su kao „atipični“ jer ne zadovoljavaju kriterijume za pojedinu dijagnostičku kategoriju  Unutrašnja razgraničenja dijagnostičke grupe „disocijativni poremećaji“ nisu potvrđena  Pojedine dijagnoze koje je čine skoro su monosimptomatske, a disocijativni poremećaji se najređe pojavljuju u ovom čistom obliku Disocijativni poremećaji NOS
  • 117. Umesto zaključka Gucci’s Hysteria collection is all about subtle glamour. $1,395.00