Imali smo Ustav koji je odgovarao potrebama svoga vremena. Na neki način je bio i ustav tranzicijskog društva. Sada je novo vrijeme. Nastale su brojne društvene promjene. Demokratski standardi u Europi su podignuti. Sustav vladanja doista mora biti, u suvremenom smislu, od ljudi za ljude i zbog ljudi.
Postoje ogromni otpori društvenim promjenama društvenih skupina koje drže političke, socijalne i ekonomske monopole. U mnogim segmentima organizacija države i pravila društvenog upravljanja izopačena su i služe dijelovima političkih elita, nepotrebnim birokracijama, posrednicima umjesto građanima. Neki politolozi nazivaju ih klijentelističkom Hrvatskom. Današnja politička pravila funkcioniraju u korist društvene manjine.
Istraživanje čiji su rezultati prezentirani govore da moramo građanima dati snagu i šansu jer postoji jasna društena većina koja traži promjene. Ta se nesporna većina ne može dovoljno jasno oglasiti u političkom sustavu niti artikulirati svoja očekivanja na način koji bi imao refleksiju u političkom, pravnom i gospodarskom sustavu.
2. Ciljevi istraživanja
Istraživanjem se željelo analizirati:
Potreba građana za ustavnim promjenama koje bi uključile
analizirane teme
Otvorenost za pojedine konkretne smjernice mogućih ustavnih
promjena
Istraživanje na daje informacije o:
Informiranosti građana o predmetu istraživanja
Izvedivosti i održivosti analiziranih smjernica
Drugim mogućim smjernicama
Podršci konkretnom predlagatelju
2
3. Metodologija
Metoda:
1. Telefonsko istraživanje (CATI)
2. Datum: od 3. do 7. listopada 2014.
Uzorak:
1. Slučajan i reprezentativan uzorak od 1007 punoljetnih ispitanika iz cijele
Hrvatske
2. Uzorak je stratificiran prema dobi, spolu, obrazovanju, veličini naselja i
regiji
3
4. 4
N %
Demografska struktura uzorka
Cijeli uzorak 1007 100%
Spol
Muški 478 47%
Ženski 529 53%
Dob
Do 30 godina 186 18%
Od 31 do 44 godina 251 25%
Od 45 do 60 godina 272 27%
Više od 60 godina 298 30%
Obrazovanje
Osnovna škola 242 24%
Srednja škola 574 57%
Viša škola/Fakultet 191 19%
Tip naselja
Grad 612 61%
Selo 395 39%
Regija
Zagreb i okolica 262 26%
Sjeverna Hrvatska 172 17%
Slavonija 166 16%
Lika, Banovina, Kordun 84 8%
Istra i Primorje 123 12%
Dalmacija 199 20%
6. Smatrate li da treba ojačati odgovornost i unutarnju demokraciju u političkim
strankama, na način da članovi stranke imaju mogućnost utjecaja na izbor stranačkog
vodstva i na izbor stranačkih kandidata za izbore u Sabor?
6
u %
38,7 37,4
100
80
60
40
20
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
5,4
11,4
7
0
Da, u potpunosti Uglavnom da Uglavnom ne Nikako ne Ne zna - Bez
odgovora
7. 7
u %
Prema Vašem mišljenju, na koji način bi građani trebali birati svoje zastupnike u
Saboru?
16,2
100
80
60
40
20
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
79,4
4,5
0
Kao i do sada, birajući stranačke
liste koje sastavlja čelništvo stranaka
Tako da se zastupnici biraju imenom
i prezimenom - polovica izravno
apsolutnom većinom, a druga
polovica sa stranačkih lista uz pravo
građana da sami određuju redoslijed
kandidata (preferencijalno
glasovanje)
Ne zna - Bez odgovora
8. 8
u %
Treba li ojačati odgovornost dužnosnika, kao što su zastupnici, ministri i slično, na
način da ih se suspendira s dužnosti u slučaju da je protiv njih pokrenut kazneni
progon?
DA NE Ne zna / Bez odgovora
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
95,3 3,7 1
9. Smatrate li da Ustavom treba odrediti da osuđenim zastupnicima i drugim nositeljima
javnih funkcija nakon pravomoćnosti presude treba prestati mandat i da moraju otići s
dužnosti?
9
u %
80,5
100
80
60
40
20
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
15,5
1,4 1,6 0,9
0
Da, u potpunosti Uglavnom da Uglavnom ne Nikako ne Ne zna - Bez
odgovora
10. 10
u %
Smatrate li da, uz pravo na referendum, građanima Ustavom treba omogućiti da
prikupljanjem 10 tisuća potpisa stave na dnevni red Hrvatskoga sabora određeni
problem?
44,2
100
80
60
40
20
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
32,1
9,1 11
3,5
0
Da, u potpunosti Uglavnom da Uglavnom ne Nikako ne Ne zna - Bez
odgovora
11. 11
u %
Prema Vašem mišljenju, na koji bi se način trebao birati Predsjednik Republike
Hrvatske?
93,6
4,4 2
100
80
60
40
20
0
Na isti način kao i do sada, da
ga građani neposredno biraju
na izborima
Predsjednika treba birati sabor
većinom glasova zastupnika
Ne zna / Bez odgovora
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
12. 12
u %
Treba li Ustavom omogućiti Predsjedniku Republike da odbije potpisati zakon kojeg
smatra neustavnim te da od Sabora zatraži ponovno razmatranje takvog zakona?
DA NE Ne zna / Bez odgovora
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
86,9 10,3 2,8
13. Je li potrebno ojačati podjelu vlasti i međusobni nadzor zakonodavne, izvršne i sudske
vlasti radi sprečavanja zlouporaba, ne dirajući pritom u neovisno obavljanje zadaća
svake od njih?
13
u %
DA NE Ne zna / Bez odgovora
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
90,4 5,14,5
14. Treba li ojačati funkciju Ustavnog suda u zaštiti ustavnih prava i sloboda tako da mu se
omogući nadzor nad usklađenosti međunarodnih ugovora s Ustavom Republike
Hrvatske?
14
u %
DA NE Ne zna / Bez odgovora
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
89 5,85,2
15. Smatrate li da Ustavnom reformom Hrvatsku treba više decentralizirati i više poslova i
sredstava povjeriti lokalnoj samoupravi - to jest regijama, gradovima i općinama?
15
u %
DA NE Ne zna / Bez odgovora
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
80,2 14,8 5
16. 16
u %
Smatrate li da Ustavnom reformom Hrvatsku treba reorganizirati na način da se
umjesto sadašnjih županija osnuje 5 do 8 regija?
DA NE Ne zna / Bez odgovora
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
65,2 25,7 9,1
17. 17
u %
Treba li Ustavom održivi razvoj i zaštitu okoliša, te zdrav život postaviti kao temeljne
društvene vrijednosti?
DA NE Ne zna / Bez odgovora
Uzorak: Svi ispitanici, N = 1007
92 5,7 2,2
19. Zaključak
Građani imaju potrebu za dodatnim jačanjem odgovornosti i
transparentnosti političkog sustava kroz izmjene Ustavnog zakona
Građani iskazuju načelnu podršku analiziranim smjernicama izmjena
Ustava
Podrška analiziranim smjernicama izmjena Ustava je uglavnom
ujednačena kroz sve analizirane segmente društva (demografske
kategorije i političko-vrijednosne orijentacije)
19